Ako ste do sada bili pušač, veoma je važno prestati pušiti. Tako ćete usporiti osteoporozu, a pomoći ćete i svojim plućima i arterijama.

Krećite se što više. Hodanje je naročito korisno.

Pazite na prehranu. Pobrinite se da uzimate dovoljne količine kalcija, konzumirajte mnogo mlijeka (najzdravije je obrano mlijeko) ili mliječne proizvode (npr. jogurt, nemasni sir). Vaša prehrana treba biti uravnotežena kako se ne biste udebljali.

Ako pijete alkoholna pića, pijte ih u umjerenim količinama.

Menopauza je vrijeme kada je potrebno mijenjati životne navike. Nemojte izgubiti hrabrost ako Vam bude trebalo više vremena da biste se navikli na ove promjene. Veoma je važno nastojati da ostanete zdravi i u dobroj kondiciji.

Prema dostupnim podacima, Azijatkinje prolaze razdoblje menopauze uz minimalne ili nikakve tegobe, što se pripisuje zapravo načinu prehrane, koja podrazumijeva: svakodnevno unos svježeg voća i povrća, te konzumiranje proizvoda od soje koji su bogati fito estrogenima koji ublažavaju valove vrućine.

Liječenje

Zasigurno najčešći način liječenja postmenopauzalnih tegoba, naročito zadnjih 40-tak godina, je primjena hormonskih preparata, tzv. hormonsko nadomjesno liječenje (HNL).

Hormonsko Nadomjesno Liječenje znači nadoknada ženskih spolnih hormona, estrogena i progesterona, koje tijelo u ovom životnom razdoblju proizvodi u smanjenim količinama.

Takvo liječenje pomaže u ublažavanju ranih simptoma klimakterija kao što su navale vrućine (valunzi), lupanje srca, znojenje. U prvih mjesec dana korištenja smanjuje tegobe valova vrućine, noćnog znojenja, lupanja srca, hladnih nogu i ruku u 80-90% slučajeva. Pored toga, već nakon 4 mjeseca korištenja dolazi do poboljšanja funkcija kao što su pamćenje, učenje, pažnja, rasuđivanje, koncentracija. Depresija se poboljšava u 50% pacijentica nakon 3-4 mjeseca korištenja HNL-a. Ako se liječenje nastavi tokom dužeg vremenskog perioda pomaže u spriječavanju nastanka bolesti srca, krvnih sudova, osteoporoze, Altzheimerove bolesti. Poboljšava se kvalitet kože, usporava gubitak mišićne mase, povećava se kvaliteta života.

Za detaljnije savjete o liječenju obratite se Vašem ginekologu.

Preparati prisutni na tržištu u BiH:

• Angeliq®,
• Climen®,
• Primolut Nor®,
• Estrofem®,
• Trisequens®,
• Klimaktin®,
• Kliogest®,
• Activelle®
]]> 1277820856 Tue, 29 Jun 2010 16:14:16 +0200 http://www.kontracepcija.ba/index.php?subaction=showfull&id=1277819343&archive=&ucat=2 Svaka žena prolazi različito menopauzu. Dok neka žena praktično nema simptoma druga pati od teških valova vrućine, treća doživljava drastične promjene u ponašanju, napeta je, nervozna, depresivna i sl. Svaka žena zapravo prolazi menopauzu na njoj karakterističan način. Zašto je to tako?



Estrogen i progesteron utiču na skoro sva tkiva u tijelu. Kod vas će dominirati simptomi onih tkiva i organa na koje se najjače reflektuje nedostatak estrogena i progesterona.




Pojava simptoma menopauze i posljedica smanjenja ili deficita hormona jajnika ovisi od djela menopauzalne tranzicije.




Klasični simptomi menopause su:

• Valovi vrućine
• Noćno znojenje
• Nesanica
• Pojačano lupanje srca
• Glavobolje
• Suhoća vagine



Ovi simptomi

• Javljaju se kod 80% žena.
• Problematični su kod 45% žena.
• Traju duže od 5 godina kod 25% žena.



Kratkoročne i rane posljedice menopauze javljaju se u periodu premenopauze i 3-5 godina poslije menopauze. Obuhvataju vazomotorne promjene i psihološke promjene.




Vazomotorne promjene: topli valovi ili valovi vrućine, crvenilo kože i pojačano znojenje




Topli valovi su najčešći simptomi klimaksa. Smatra se da 50-85% žena dožive tople valove koji su povezani sa menopauzom. Oni se pojavljuju kako u premenopauzi (kod 20-30% žena), tako i u ranoj postmenopauzi (kod 85% žena). Većina žena doživljava tople valove kao osjećaj pritiska u glavi, osjećaj toplote u tijelu, praćeno pojačanim znojenjem, uznemirenošću, pojačanim lupanjem srca, porastom krvnog pritiska, širenjem krvnih sudova u koži i crvenilom kože lica, vrata i grudi.
Broj toplih valova i njihovo trajanje je individualano i različito, te ih neke žene doživljavaju kao prolazanu pojavu, dok kod manjeg broja žena mogu perzistirati i do deset godina. Topli val se može javiti manje od jednom dnevno pa do nekoliko puta u jednom satu. Ukupno trajanje jednog toplog vala može iznositi nekoliko sekundi pa do jednog sata. Teški valovi vrućine (dugo trajanje i učestalo javljanje) mogu pogoršati kvalitetu života žene, remetiti uobičajene dnevne aktivnosti, te uzrokovati nesanicu umor i razdražljivost.
Smatra se da topli valovi nastaju usljed gubitka funkcije jajnika i smanjene produkcije estrogena, što se reflektuje na termoregulacioni centar u mozgu.
Uzimanje estrogena u okviru hormonskog nadomjesnog liječenja značajno smanjuje broj i težinu valova toplote.




Nesanica, umor i iscrpljenost
Umor i iscrpljenost javljaju se kod 90% žena, dok 75% žena pati od hronične neispavanosti. Smatra se da valovi vrućine iscrpljuju ženu i dovode do poremećaja sna što je dodatno iscrpljuje.
Sa smanjenjem broja toplih valova, žena ima bolji san i generalno se bolje osjeća.




Psihološke promjene
Blaža ili teža depresija javlja se kod 40-50% žena u postmenopauzi. Opadanje kognitivnih funkcija, pažnje, sposobnost učenja, pamćenja, zapažanja, koncentracija, prosudba, brza reakcija vidi se kod 75% žena. Često se viđa razdražljivost i nagla promjena raspoloženja.
Faktori koji su povezani sa pogoršanjem raspoloženja u vrijeme menopauze su prethodna depresija, negativan stav prema menopauzi, loše zdravstveno stanje, loš način života povezan sa pretjeranim pušenjem i slabom fizičkom aktivnosti, psihosocijalni stresovi, prethodno izraženi predmenstrualni sindrom i odstranjenje maternice.




Srednjoročne posljedice javljaju se 5-10 godina nakon menopauze.




Atrofične promjene
Nakon menopauze, atrofične promjene evidentne su na koži, urinarnom i genitalnom sistemu.




Promjene na koži
Promjene na koži se manifestuju u smanjenju debljine kože. Godišnje se debljina kožnog nabora umanjuje za oko 7%. Također se gube i mehaničke osobitosti kože, gubi se elastičnost i vlažnost kože. Koža u menopauzi je tanka, suha, sklona perutanju, povrjeđivanju i bora se. Ove promjene vide se kod 90% žena. Tokom menopauze kosa postaje tanka, lomljiva, suha i prorjeđuje se. Nokti postaju tanki i lomljivi.
Smanjenje sadržaja kolagena u koži i debljine kože, nagli gubitak elastičnosti i boranje, kao i promjene kose koje se događaju sa starenjem, može biti znatno usporeno sa terapijom estrogenima.




Promjene na urogenitalnom sistemu
Genitalni organi nakon menopauze, uslijed smanjenja estrogena, postepeno atrofiraju. Atrofija vagine se manifestuje skraćivanjem dužine vagine, stanjenjem zida te gubitkom nabora. Gubi se normalna mikrobna flora i mijenja se PH vagine prema baznoj (alkalnoj) sredini. Uslijed ovih promjena i smanjenja sekrecije cervikalnih žlijezda (žlijezde grlića materice) vagina postaje suha, što dovodi do postmenopauzalnih simptoma karakterističnih za atrofiju vagine kao što su suhoća, svrbež i pečenje vagine, iscjedak, infekcije vagine, dispareunija, otežani spolni odnosi. Ove simptome ima trećina žena u menopauzi.
Menopauza je povezana sa smanjenjem i gubitkom seksualne funkcije koje se vide kod 65% žena. Spolni odnosi su često bolni.
Mokraćna cijev i donji dio mokraćne bešike naročito su bogati estrogenskim receptorima, te uslijed nedostatka estrogena u postmenopauzi, javljaju se promjene na donjem urinarnom sistemu, a manifestuju se bolnim i učestalim mokrenjem, nemogućnošću zadržavanja i kontrolisanja mokraće (inkontinencija), čestim urinarnim infekcijama.
Žene koje pate od značajne stres inkontinencije i inkontinencije sa nagonom mogu imati višestruku korist od primjene nekog od preparata za hormonsko nadomjesno liječenje.




Kasne posljedice su trajne i progresivne. Nastaju deset do trideset godina nakon menopauze. Od kasnih posljedica menopauze pati 60-80% žena.




Kardiovaskularne posljedice
Bolesti srca i krvnih sudova (kardiovaskularne bolesti) uključujući i srčani infarkt, glavni su uzrok smrti žena nakon menopauze. Učestalost srčanog infarkta, prije menopauze značajno je niža nego kod muškaraca, dok se nakon menopauze dramatično povećava. Nakon 50. godine života, 33-55% žena umire od kardiovaskularnih bolesti. Rizik za smrt od kardiovaskularnih bolesti u postmenopauzi je 12-15 puta veći nego od smrti zbog raka dojke. Smrtnost od srčanog udara je 6-7 puta veća nego u muškoj populaciji tog životnog doba. Oko 38% žena umre od infarkta u prvoj godini postmenopauze (od ukupnog broja smrti), a u narednih 6 godina još 35% žena će doživjeti novu epizodu, a 6% će umrijeti od sindroma iznenadne smrti.
Sve ovo ukazuje da estrogeni imaju zaštitnu ulogu protiv obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti prije menopauze i da je gubitak estrogena odgovoran za povećanje rizika od kardiovaskularnih bolesti nakon menopauze.
Hormonska nadomjesna terapija reducira rizik od kardiovaskularne bolesti kod postmenopauzalnih žena.




Osteoporoza
Osteoporoza je sistemska bolest koju karakteriše smanjenje gustine kosti i povećana sklonost ka prelomima. Direktna je posljedica nedostatka estrogena. Uz kardiovaskularne bolesti, osteoporoza je najozbiljnija posljedica menopauze. Najveći gubitak koštane mase dešava se u prvih 3-4 godine od menopauze, kada godišnji gubitak koštane mase iznositi čak 5%. Nakon toga, gubitak koštane mase se dešava sa manjim intenzitetom. Žene do 80. godine života izgube oko 50% koštane mase.
Osteoporoza započinje povišenom resorpcijom kosti obično spužvastih (kičmeni kralješci), a potom i u dugim kostima. Žena u postmenopauzi ima 50% veći rizik od preloma kosti. Relativni rizik za smrt nakon preloma kod žena ove životne dobi je 6-8 puta veći od rizika za karcinom dojke, jajnika i endometrijuma zajedno. Nakon preloma kuka, dvadeset do trideset posto žena umire unutar šest mjeseci, često ne napuštajući bolnicu, dok one koje prežive ostaju trajni invalidi.
Prelomi kralježaka su češći nego prelomi kuka, te na njih otpada polovina svih osteoporotičnih preloma. Ovi su prelomi odgovorni za gubitak visine, dugotrajnu bol u leđima i kifozu (leđnu grbu).
Ukoliko je žena pod rizikom od razvoja osteoporoze, preporučuje se mjerenje mineralne gustoće kosti i primjena hormonske nadomjesne terapije.




Zubi
U postmenopauzi zbog osteoporoze javlja se atrofija koštanih alveola i ispadanje zubi.




Demencija (Alzheimerova bolest)
Rizik za demenciju izrazito se povećava nakon 65. godine života. Nastaje zbog ireverzibilnih promjena u strukturi i funkciji nervnih ćelija. Značajnu ulogu u nastanku demencije ima nedostatk estrogena.

]]> 1277819343 Tue, 29 Jun 2010 15:49:03 +0200 http://www.kontracepcija.ba/index.php?subaction=showfull&id=1277817645&archive=&ucat=2 Razvojem medicine i unapređenjem zdravstvene zaštite očekivana životna dob se produžila. Danas je uobičajeno da žena doživi 75 i više godina. To praktično znači, žena nakon što uđe u menopauzu pred sobom ima još jednu trećinu života. Procjenjuje se, oko 40% žena se nalazi u periodu perimenopauze i postmenopauze. U ovom periodu, žena može i daje svoj puni radni, intelektualni i stvaralački doprinos u društvu i porodici!!!



Završetak reproduktivne dobi i nastanak menopauze, za ženu znači početak novog životnog doba koje može biti jednako zanimljivo i radno kao i svako drugo.




Menopauza je posljednja menstruacija u životu žene. Određuje se retrogradno, godinu dana nakon posljednje menstruacije. Predstavlja definitivni kraj reproduktivne dobi žene. Reproduktivna sposobnost žene je u postepenom opadanju tokom 10 godina prije nastupa zadnje menstruacije, a definitivni završetak reproduktivne dobi žene označava zadnja menstruacija. Opadanje reproduktivne sposobnosti žene povezana je sa postepenim gubitkom funkcije jajnika i smanjenom produkcijom hormona jajnika.




U našem podneblju, kod 80% žena menopauza se javlja u periodu od 48.- 52. godine života.




U prosjeku menopauza se javlja u 51. godini života, što praktično znači da žena, obzirom na očekivano trajanje života, trećinu svog životnog vijeka provede u postmenopauzi.




Menopauza je genetski određena i nijedna joj žena ne može izbjeći. Ne ovisi o broju porođaja i trudnoća, obilnosti i učestalosti menstruacija, broju ovulacija, dojenju, uzimanju hormonske kontracepcije, socio-ekonomskog statusa, rase, nivoa edukacije, visine i težine, doba pojave prve menstruacije (menarha).




Povezana je sa pušenjem i kod žena koje puše, u prosjeku nastupa 2 godine ranije!!!




Prestanak menstruacije prije 40. godine naziva se ranom menopauzom, a prestanak menstruacije poslije 55. godine nazivamo kasnom menopauzom.




Premenopauza je vremenski period koji se javlja na nekoliko godina prije pojave zadnje menstruacije. U ovom vremenskom periodu značajno je smanjena reproduktivna sposobnost žene, funkcija jajnika je nedostatna, dominiraju poremećaji menstrualnog ciklusa, neuredna krvarenja i vazomotorne tegobe. Počinje 4-5 godina prije menopauze.




Postmenopauza je vremenski period koji nastupa iza pojave zadnje menstruacije. Okarakteriziran je vazomotornim simptomima menopauze.




Perimenopauza obuhvata širi vremenski period od nekoliko godina prije i nekoliko godina nakon posljednje menstruacije u kojem dominiraju poremećaji menstrualnog ciklusa, neuredna krvarenja i vazomotorne tegobe. Počinje 4-5 godina prije menopauze i obuhvata prvih 5 godina postmenopauze.




Često se koristi termin klimakterij. Klimakterij podrazumijeva prelazno razdoblje žene od reproduktivne dobi prema menopauzi i starosti. Najčešće počinje oko 45. godine i traje 5-10 godina.

]]> 1277817645 Tue, 29 Jun 2010 15:20:45 +0200 http://www.kontracepcija.ba/index.php?subaction=showfull&id=1277817300&archive=&ucat=2

Preeklampsija




Preeklampsija je jedan od češćih problema u trudnoći koji se najčešće javlja u drugom trimestru. Na njega upozoravaju krvni pritisak iznad 140/90, prekomjerno dobivanje na tjelesnoj težini, oticanje gležnjeva, ruku ili nogu te tragovi proteina u mokraći. Ako se kod vas javi bilo koji od ovih simptoma, Vaš ginekolog će vas pažljivo promatrati. U višeplodnim trudnoćama rizik od preeklampsije je povećan, a pojavljuje se u oko 20% slučajeva. Ako krvni pritisak raste, a ne liječi se, može napredovati do vrlo opasnog stanja, eklampsije, kada se javljaju napadi grčeva što može ozbiljno ugroziti život i zdravlje djeteta.




Liječenje




Doktor će vam vjerovatno preporučiti mirovanje. Prepisati će vam lijekove za sniženje krvnog pritiska ili savjetovati da smanjite količinu soli u jelu. Ako su simptomi ozbiljni, bit ćete primljeni u bolnicu, iako se možete osjećati sasvim zdravi. Porođaj će možda biti prijevremeno izazvan.




Šećerna bolest (gestacijski dijabetes)




Ako žena ima šećernu bolest, tokom trudnoće treba pažljivo kontrolirati i neprekidno nadgledati nivo šećera u krvi. Ako se tako postupa, nema razloga da se trudnoća ne odvija normalno. Poremećaj koji zahvata veliki broj trudnica je trudnički ili gestacijski dijabetes. Kod nekih se žena blagi oblik ove bolesti (gestacijski dijabetes) prvi put javi u trudnoći, no nakon porođaja gotovo uvijek nestaje. Ako vaš doktor sumnja na gestacijski dijabetes napravit će vam test opterećenja glukozom (OGTT) oko 28. sedmice trudnoće.




Liječenje




Nivo šećera u krvi ne smije se mijenjati. Doktor će količinu inzulina koja se uzima prilagoditi vašoj trudnoći, a vi trebate posebno paziti na prehranu, svakodnevno umjereno vježbati i izbjegavati stres. Češće ćete morati odlaziti ljekaru radi kontrole.




Oštećeni vrat maternice




U normalnoj trudnoći vrat maternice (cerviks) ostaje čvrsto zatvoren do početka trudova. No, ako je bilo pobačaja i ako je vrat maternice slabo zatvoren, nakon trećeg mjeseca trudnoće on se otvara, pa fetus izlazi iz maternice prerano.




Liječenje




Ginekolog vam može predložiti mali zahvat; vrat maternice se na početku trudnoće opšije sa nekoliko šavova, odnosno grlić se podveže (tzv. serklaža). Pred kraj trudnoće, ili nakon početka trudova, šavovi se odstranjuju.




Krvarenje iz vagine




Ako u bilo kojem dijelu trudnoće opazite krvarenje iz vagine, odmah, bez odgađanja, pozovite ginekologa i potom lezite u krevet. Prije 28. sedmice ono može biti znak prijetećeg pobačaja. Nakon tog vremena može biti uzrokovano krvarenjem posteljice, do čega dolazi zbog odvajanja posteljice od zida maternice ili u slučaju kada je posteljica položena prenisko u maternici, te djelomično ili potpuno prekriva vrat maternice (placenta previa).
Posteljica je veza djeteta sa životom, stoga ako ginekolog sumnja da je ona ugrožena, odmah ćete biti primljeni u bolnicu, kako bi se provjerio položaj posteljice. Možda ćete morati ostati u bolnici do porođaja. Ako ste uzgubili mnogo krvi, možda ćete morati primiti transfuziju, a porođaj će najvjerovatnije biti vještački izazvan ili izveden carskim rezom što prije. Međutim, ako je krvarenje oskudno i javlja se nekoliko sedmica prije porođaja, ginekolog može odlučiti da čekate na prirodan početak trudova, uz posebno nadgledanje trudnoće do porođaja.




Placenta previa




Placenta previa je stanje u kojem se posteljica pomakne i pokriva dio ili cijeli grlić maternice. Ovo stanje se zove nisko položena posteljica. Ova komplikacija nije česta, pojavljuje se u 1 od 250 trudnoća. Placenta previa može uzrokovati jaka krvarenja i dovesti i majku i dijete u opasnost. U tom slučaju napravit će se hitan carski rez, iako dijete nije blizu termina.

]]> 1277817300 Tue, 29 Jun 2010 15:15:00 +0200 http://www.kontracepcija.ba/index.php?subaction=showfull&id=1277816793&archive=&ucat=2 Iako svaka žena želi imati zdravu i urednu trudnoću, u trudnoći se mogu javiti određeni problemi ili komplikacije. One mogu biti umjerene ili teške, mogu biti ozbiljna prijetnja za zdravlje majke ili za stanje trudnoće, te čak uzrokovati i gubitak djeteta.



Postoje neki faktori rizika koji mogu uzrokovati ozbiljne probleme pa je važno izbjeći ih tokom trudnoće. Izbjegavanje toksičnih tvari, pesticida i infekcija poput toksoplazme povećat će mogućnost razvoja zdravog djeteta. Konzumacija droge, alkohola, kofeina te izloženost nikotinu mogu ozbiljno uticati na zdravlje vašeg djeteta. Trudnoća u kasnijoj životnoj dobi i različiti poremećaji u prehrani također nose određene rizike. Ako bolujete od nekih hroničnih bolesti ili ste obolili tokom trudnoće, ta stanja je potrebno nadzirati i kontrolirati određenom terapijom. Prilikom vašeg prvog pregleda u trudnoći ili prilikom planiranja trudnoće obavijestite vašeg ginekologa o svim bolestima od kojih ste bolovali u prošlosti ili trenutnim hroničnim stanjima. Ginekolog će vam odrediti terapiju i nadzirati vašu trudnoću, ako se radi o bolestima koje mogu ugroziti zdravlje vas i vašeg djeteta.




Ne uzimajte lijekove bez dogovora s vašim ginekologom




Mnogi lijekovi mogu imati štetan ili još uvijek nepoznat učinak na dijete, stoga ih izbjegavajte tokom trudnoće, osim ako vam ih prepiše doktor koji zna da ste trudni. Ako je moguće, izbjegavajte bilo kakve medikamente u prvom trimestru ili barem pokušajte ne uzimati više od jednog lijeka istovremeno, uzimajte manju dozu ili neku alternativnu terapiju. Naravno, sve to u dogovoru s vašim ginekologom, jer kod nekih bolesti rizici ne uzimanja lijeka mogu biti veći od rizika koje uticaj lijeka može imati na dijete. Neki lijekovi imaju dugu povijest korištenja u trudnoći bez uzrokovanja problema majci ili djetetu. Zato se trudnim ženam ne bi trebala uskraćivati terapija ako je stvarno trebaju. To se posebno odnosi na žene koje imaju zdravstvene probleme i prije trudnoće, pa je navedeno stanje potrebno držati pod kontrolom. Takva stanju su npr. epilepsija, astma, šećerna bolest, visok krvni tlak i sl.

]]> 1277816793 Tue, 29 Jun 2010 15:06:33 +0200 http://www.kontracepcija.ba/index.php?subaction=showfull&id=1277816460&archive=&ucat=2 Saznanje o trudnoći, često je jedna od najuzbudljivijih vijesti koje žena u životu primi. Ako mislite da ste primijetili neki od prvih znakova trudnoće napravite kućni test, te posjetite svog ginekologa. Nakon potvrđivanja trudnoće, informišite se šta sve trebate poduzeti kako bi osigurali sigurnu i urednu trudnoću i koje vaše dosadašnje navike trebate promijeniti ili prilagoditi, kako bi osigurali zdrav razvoj vaše bebe.



Briga o vašem zdravlju osnova je zdravlja i pravilnog razvoja vaše bebe. Pravilna i redovna prenatalna skrb iznimno je važna. Prenatalna skrb znači odabrati odgovarajućeg doktora koji će voditi vašu trudnoću, redovno odlaziti na preglede te informisati se o promjenama kroz koje prolazite. Saznajte koji su znaci opasnosti u trudnoći, informišite se o važnosti unosa folne kiseline, te pogledajte kako se računa očekivani termin poroda. Saznajte kako pohranom matičnih ćelija iz pupkovine možete osigurati zdraviju budućnost vašeg djeteta.




Također, je važno saznati što možete očekivati u pojedinoj fazi trudnoće, a pomoću kalendara trudnoće možete iz sedmice u sedmicu pratiti što se događa sa vašim tijelom, te kako se razvija vaša beba.




Jedna od važnih stvari u trudnoći je svakako pravilan prirast tjelesne težine koji ćete osigurati zdravom i uravnoteženom prehranom. Naučite kao se zdravo hraniti, što znači sigurnost prehrane u trudnoći, te koje namirnice trebate izbjegavati. Svakako se informišite o faktorima rizika koji mogu ugroziti trudnoću, te kako se nositi sa eventualnim bolestima u trudnoći.




Među savjetima za zdravu trudnoću iznimno je važno i redovno vježbanje i opuštanje. Naučite kako se opustiti i kako spavati u trudnoći.




Informišite se o tegobama koje trudnoća donosi, poput jutarnje mučnine, žgaravice, strija, oticanja i sl., te kako možete izbjeći ili umanjiti te tegobe. Tema koja često zanima buduće roditelje su seksualni odnosi u trudnoći, pa saznajte kada seks u trudnoći nije siguran, što se događa sa seksualnom željom u trudnoći, koji su najbolji položaji, na koje znakove trebate pripaziti i sl.




Izostanak menstruacije je zaista pravi pokazatelj da ste trudni i javlja se dvije do tri sedmice nakon začeća. Izostanak menstrualnog krvarenja može biti izazvan i drugim razlozima, zato trudnoću potvrdite sami testom ili pregledom kod ginekologa. Ovo je vrijeme kada se trudnoća može vidjeti i ultrazvučnim pregledom: gestacijska (embrionalna) vrećica mjeri 10 - 15 mm u promjeru, a unutar embrionalne osnove se vide otkucaji fetalnog srca.




Trudnoća se obično dijeli u tri razdoblja, koja su označena pojmom trimestar ili tromjesečje. Prvi trimestar traje do punih 15 sedmica, tokom prvih 12 sedmica odvija se organogeneza. Krajem prvog trimestra svi organi su formirani i od sada do kraja trudnoće dijete raste u dužinu i deblja se. U ovo vrijeme je rizik od spontanog pobačaja najveći. Drugi trimestar obuhvata razdoblje od 16.- 27. sedmice trudnoće a treći trimestar razdoblje od 28. - 40. sedmice trudnoće.




Trudnoća traje 266 dana od trenutka začeća do poroda. Računa se od prvog dana zadnje menstruacije i tada trudnoća traje, ne kao što puno ljudi misli 9 mjeseci, nego 9 mjeseci i 10 dana ili 10 lunarnih mjeseci (40 sedmica ili 280 dana).




Ginekolozi starost trudnoće računaju u sedmicama, jer je sedmica prikladnija vremenska jedinica da bi se definisao ritam rasta fetusa. Ipak, na ovako izračunati termin poroda, rodi se svega 3-5% beba. Stvarni termin poroda leži u razdoblju između 38. i 42. sedmice trudnoće.

]]> 1277816460 Tue, 29 Jun 2010 15:01:00 +0200 http://www.kontracepcija.ba/index.php?subaction=showfull&id=1277815647&archive=&ucat=2 Žena je spolno zrela od trenutka kada fizički postane sposobna da zatrudni.



Faza seksualne zrelosti traje oko 35 godina, od početka menstruacije pa sve do menopauze (posljednje menstrualno krvarenje u životu žene).




U ovom periodu, žena je seksualno najaktivnija, ona formira svoju porodicu i treba odgovarajuću kontracepciju. Tokom cijelog perioda reproduktivnog razdoblja žene mogu zatrudniti, te im je neophodna odgovarajuća zaštita od neželjene trudnoće (kontracepcija).




Zahvaljujući modernim metodama kontracepcije žene i muškarci danas mogu da uživaju u seksu i senzualnosti bez bojazni da će se dogoditi neželjena trudnoća. Sa efikasnom kontracepcijom svako dijete može biti željeno dijete.

]]> 1277815647 Tue, 29 Jun 2010 14:47:27 +0200 http://www.kontracepcija.ba/index.php?subaction=showfull&id=1277815590&archive=&ucat=2 Kako adolescentni period nije isti na svom početku, u svom toku i na svom kraju, mnogi psiholozi su pokušali da odrede redoslIjed zbivanja u adolescenciji po njihovoj važnosti i suštini zbivanja.



Postadolescencija je završni period adolescencije, a njen najznačajnij zadatak je harmonično usklađivanje različitih komponenti ličnosti.




Početak adolescentnog doba nije spor. Međutim, njegov kraj je mnogo neodređeniji i nejasniji. Biološki domen adolescencije je najjasnije osvIjetljen, jer je sigurno moguće sagledati kada jedna osoba postaje biološki zrela. Međutim, psihološki i društveni aspekt adolescencije ostaje i dalje nejasan, teško primjetan i različit od osobe do osobe. Veoma je teško istaći opšte važeće kriterijume koji bi označili stupanj mladog čovjeka u svijetu odraslih, odnosno kritetijume po kojima bi utvrđivali stepen njegove zrelosti.




Poznato je, i naša praksa to svakodnevno potvrđuje, da ne mali broj ljudi nikada i ne odraste u smislu da nikada ne prihvate "zrele" oblike življenja.




U našoj sredini adolescentni period traje dugo, čini se duže nego i na Istoku i na Zapadu. Naše školstvo je organizovano tako da favorizuje zavisnost mlade osobe i duže od 25-te godine života (što se uzima kao gornja granica trajanja adolescencije). Osim toga uređenje naše porodice je još uvijek patrijarhalno i nije zanemariv faktor na putu osamostaljivanja.




Seksualnost veoma značajna komponenta identiteta ličnosti. U godinama između 17 i 25, seksualna aktivnost za mlade, sem rijetkih izuzetaka, postaje realno iskustvo. Ono je prožeto ranijim emocionalnim doživljajima kao i usvojenim stavovima o seksualnosti koje je mlad čovjek dobio u porodičnoj i široj društvenoj sredini.




Prvi intimni susreti su prilika kada se, na neki način, ličnost "stavlja na probu"- kada provjerava svoje vrijednosti i svoje samopoštovanje. Za studente je ovo od posebne važnosti. Oni za razliku od svojih vršnjaka, koji su brže stekli kvalifikacije, uključili se u rad i stekli ekonomsku nezavisnost, zbog produženog školovanja ostaju duže zavisni od porodice, pa duže i traje pritisak "miješanja u život". Tako i roditelji i društvo studentu duže "osporavaju" ulogu odrasle osobe.




Značajno mjesto, o odgovoru na tipično pitanje mladog čovjeka: "Ko sam ja i koliko vrijedim?" zauzima prihvatanje i doživljaj muškosti odnosno ženstvenosti. Biti voljen i voljeti ne znači samo zadovoljiti svoju potrebu za ljubavlju. To podrazumijeva i voljeti samoga sebe, obogaćivati sebe, dublje živjeti i dublje osjetiti život. Seksualno ponašanje i stavovi prema seksualnosti zavise od unutrašnjeg sklada ličnosti. Način vaspitanja, zabrane ili podsticaji koji dolaze od roditelja, a kasnije i od drugih, takođe obilježavaju naš odnos prema seksualnosti.




Iako se danas seksualnosti mladih prilazi mnogo tolerantnije, evidentne su brojne teškoće na ovom planu. U cjelini gledano, studenti rijetko ispoljavaju rigidnost u poimanju šta je moralno, a šta ne, na seksualnom planu. Većina prihvata, želi i ostvaruje seksualne odnose nezavisno od braka u vezama koje ne moraju biti trajne, niti koje vode u brak. No, uprkos očiglednoj emancipaciji, kada je seks u pitanju i kod studenata i kod studentkinja prisutne su brojne dileme koje traže odgovor: kontracepcija da ili ne, neželjena trudnoća- šta sa njom, seks bez ljubavi, neusklađenost u doživljaju zadovoljstva, vjernost u vezi, i sl.

]]> 1277815590 Tue, 29 Jun 2010 14:46:30 +0200 http://www.kontracepcija.ba/index.php?subaction=showfull&id=1277815301&archive=&ucat=2 ADOLESCENCIJA (lat. adolescencija: mladost)



Adolescenciju obilježavaju psihičke promjene koje prate tjelesni razvoj u razdoblju puberteta. Adolescencija započinje s početkom puberteta, a završava formiranjem identiteta. U ovom periodu svi prolaze kroz:

• Predadolescenciju karakteriše je drskost, buntovno ponašanje i prkosno suprotstavljanje; zovu je i faza opozicije.
• Adolescencija u užem smislu je obilježena traženjem neovisnosti u svim područjima.
• Postadolescencija je vrijeme kada adolescent ulazi u svijet odraslih, formira svoj spolni i profesionalni identitet.



Univerzalne definicije adolescencije, koja bi se mogla upotrijebiti u svakoj prilici, nema. Činjenica je, pak, da je adolescentno doba, više nego bilo koji životni period, složena međuigra bioloških, psiholoških i društvenih faktora. Za razliku od vremena kada je ritualnom "inicijacijom" mlad čovjek gotovo preko noći postajao odrastao, danas je prelazak u svijet odraslih spor i veoma složen proces.




Adolescencija je vremensko razdoblje tjelesnog i emocionalanog razvoja koje dovodi do spolne i psihološke zrelosti. Obično počinje u dobi oko 11 godina i završava u ne tako tačno definirano vrijeme, kada osoba postigne nezavisnost i socijalnu produktivnost (u novije vrijeme to može biti i do 26.- te godine). Uobičajeno se razlikuje rana, srednja i kasna adolescencija. Vjeruje se da razdoblje adolescencije završava postizanjem socijalne i emocionalne zrelosti i finansijske nezavisnosti.




Adolescencija je razdoblje odrastanja, period života između djetinjstva i odraslog doba. Traje od 8 do 10 godina, nerijetko i duže. Najvažnije promjene vezane za taj period su spoznaja o vlastitoj seksualnosti, razvoj vlastitog identiteta, a u sklopu toga i sticanje nezavisnosti od roditelja. Prelaz iz djetinjestva u rano zrelo doba ili kako ga još opisuju, razdoblje "bura i oluja", prati čitav niz promjena: bioloških, kognitivnih, socijalnih i emocionalnih, javljaju se nove potrebe i interesi, ali i brojni problemi kojih nije bilo u djetinjstvu.




Promjene na tijelu adolescenta, često prate, nagle promjene raspoloženja, buntovništvo, konflikti sa okolinom, ispitivanje granica, neprimjereno ponašanje i sl.




Za adolescente je karakteristčan egocentrizam, usmjerenost na sebe i želja da budu u centru pažnje. Prisutna je i težnja ka jedinstvenosti i ideja nepovredivosti, čime je moguće objasniti neka od neodgovornih ponašanja, kao što je upotreba alkohola, droga, brze vožnje, različita seksualna ponašanja i sl. Opšte je poznato da se adolescenti sve više emocionalno udaljavaju od roditelja, a sve su prisniji i ovisniji te više upućeni na prijatelje vršnjake. Vjeruje se da tokom adolescencije vršnjaci više utiču na ponašanje adolescenata nego roditelji i da će mladi otvorenije razgovarati o ljubavi i seksualnosti, najintimnijim mislima i osjećajima, izlascima, zajedničkim interesima.




Važno je da roditelji, stručnjaci koji rade sa adolescentima, a naročito sami adolescenti budu svjesni tih promjena i mogućih opasnosti sa kojima se suočavaju.




No, bez obzira koliko se dramatičnim činile promjene koje prate ovaj period, istraživanja iz područja razvojne psihologije govore da je velika većina adolescenata psihološki zdrava i da uspješno prođe kroz razdoblje adolescencije. Broj i ozbiljnost razvojnih "zadataka", koji se postavlju pred adolescenta, lako može izazvati "zbrku u glavi" mlade osobe od koje nisu pošteđeni ni oni koji žive u njegovoj okolini.




Dok se identitet označava kao "ono što mislimo da jesmo", samopouzdanje podrazumijeva kako se osjećamo vezano uz to što mislimo da jesmo. Općenito, samopouzdanje se u adolescenciji smanjuje.




Zaljubljenost u adolescenciji povezana je sa intenzivnim emocionalnim uzbuđenjima, dramatičnošću i maštanjima. Dok je rana adolescencija uglavnom razdoblje maštanja, u kasnoj adolescentnoj dobi raste broj interakcija između djevojaka i mladića, jača seksualni nagon, javljaju se nove misli i osjećaji.




Adolescencija je i vrijeme prvih, "pravih" i velikih ljubavi, vrijeme kada se realizuju ljubavi iz mašte, uspostavljaju kontakti sa realnim osobama. Kakvi će ti kontakti biti? Hoće li mladiću/djevojci odmah biti važan i fizički kontakt ili će "zaljubljeno drugarstvo" i zabavljanje biti dovoljni? Hoće li se uplašiti tjelesnog kontakta i izbjegavati ga i kasnije kroz život? Hoće li imati potrebu da ih neko voli ili će samo želiti da u očima drugih budu "glavni" i da se zbog toga zabavljaju? Hoće li imati potrebu da svojim simpatijama ugađaju ili da ih muče? Hoće li imati potrebu da nekome komanduju ili zadovoljavaju nečije želje? Hoće li se pokazivati nadmoćnim i ne naročito zainteresovanim ili iskreno zaljubljenim? Sve će to zavisiti od toga kako su prošli kroz ranije stadijume psiho-seksualnog razvoja. Prilikom približavanja među polovima (tjelesna ljubav) nije stalno prisutna pomisao na fizički odnos. I psihički odnosi se uče.




Seksualnost je sigurno najznačajnije dešavanje adolescencije. Stid je najčeša prepreka da slobodno i otvoreno govorimo o seksu i temama koje su vezane za njega. Dijete već u prvim godinama života nauči da se stidi i to onoga i na onaj način kako je to običaj u njegovoj sredini. Stid bitno utiče na mišljenje i seksualno ponašanje čovjeka i predstavlja silu, koja među ostalima, bitno utiče na način na koji će se izraziti seksualni nagon.




U proživljavanju seksualnosti adolescenta neminovno prati nemir, nespokoj, bol, patnja, ljubomora. S druge strane, adolescent je pun života, on traži aktivnost, "tijesno mu je u sopstvenoj koži". On gotovo preko noći izraste iz "dječijeg odijela", iznenađen je svojim tijelom i njegovom spremnošću i pozivima na seksualne pustolovine. Čini se da adolescenti lako stiču prvo seksualno iskustvo. Opasnost leži u činjenici da "loše" prvo iskustvo može negativno uticati na cjelokupan kasniji seksualni život.




Adolescencija, kao i svako drugo životno razdoblje, nosi sa sobom niz izazova i potencijalnih poteškoća. Ukoliko sami ili uz pomoć porodice i prijatelja, ne uspijete naći odgovor na pitanja koja vas muče, obratite nam se, možda ćete imati više sreće i na taj način doći do pravog odgovora, posebno kada su seks i seksualnost u pitanju!

]]> 1277815301 Tue, 29 Jun 2010 14:41:41 +0200