Dugo vremena nisu bila tačna i jasna saznanja i shvatanja o ljudskom organizmu kao cjelini, pa prema tome ni o organskim sistemima i njihovom značaju. Živ ljudski organizam je savršen skup međusobno povezanih organa koji se svojim različitim funkcijama dopunjuju. Građa i funkcija su nedjeljivo povezane u jednu cjelinu, u kojoj jedna drugu uslovljavaju. Najvažnije funkcije za održavanje života ne podliježu djelovanju naše volje, a odvijaju se neprekidno.

Lokomotorni aparat

Okosnicu ljudskog organizma čine kosti koje, spojene u skelet, daju osnovni oblik tijela. Kosti su građene od koštanog tkiva, a prema izgledu dijele se u tri grupe:

• duge
• kratke
• pločaste kosti.

Kosti imaju još jednu važnu funkciju; u koštanoj moždini stvara se veliki broj crvenih krvnih zrnaca.

Proces rasta kostiju traje do dvadesete ili dvadeset druge godine života, sa izuzetkom ključne kosti koja svoje okoštavanje nastavlja sve do dvadeset pete godine.

Središnju okosnicu cijelog organizma čini kičma koja se kod čovjeka znatno razlikuje od kičme ostalih kičmenjaka. Ova razlika uslovljena je uspravnim stavom čovjeka. Kičmeni stub se sastoji od 33 ili 34 kralješka, u zavisnosti od toga da li je trtična kost sastavljena od četiri ili pet segmenata.Prema mjestu gdje se nalaze na kičmenom stubu, kralješci se dijele na vratne (7), grudne (12), slabinske (5), krstačne (5) i trtične (4 ili 5). Kičmeni stub na svom gornjem kraju nosi glavu. Ekstremiteti se vezuju za kičmeni stub pomoću lopatičnog i karličnog pojasa. U kičmenom kanalu, kao dio nervnog sistema, nalazi se kičmena moždina i njena osnovna uloga je prenos nervnih impulsa između mozga i periferije.

Grudni koš

Grudni koš je koštani obruč kojeg čine dvanaest pari rebara i grudna kost. U grudnom košu su smješteni važni organi krvotoka i disajnog sistema.

Kosti gornjih i donjih ekstremiteta

Kosti gornjih ekstremiteta čine kosti nadlaktice, podlaktice i kostur šake, a kosti donjih ekstremiteta se sastoje od kosti natkoljenice, potkoljenice i kostura stopala. Kosti se međusobno mogu spajati i tada među njima nastaje čvrst spoj koji onemogućava gibanje ili između njih postoji mogućnost izvođenja aktivnih ili pasivnih pokreta. Kod nepokretnih spojeva kosti su povezane tkivom koje isključuje gibanje, a spoj koji omogućava izvođenje pasivnih i aktivnih poreta naziva se zglob. Zglobovi se sastoje od određenih elemenata koji svi zajedno služe istoj funkciji - vršenje pokreta.

U svakom zglobu se ne mogu vršiti sve vrste pokreta. Svaki pokret, osim kruženja ima i svoj protivpokret koji vraća zglob u prethodni položaj. Jedan od najvažnijih elemenata koji drži u kontaktu zglobna tijela jeste atmosferski pritisak koji na svaki kvadratni centimetar zgloba vrši pritisak od jednog kilograma.

Mišići

Mišići su građeni od mišićnog tkiva čiji osnovni zadatak je vršenje pokreta organa, pojedinih djelova tijela ili cijelog organizma. Prema svojoj građi, mišići se dijele na poprečno prugaste, glatke i srčani mišić. Poprečno prugasti mišići se kontrahuju pod uticajem naše volje. Oni su sastavni dio lokomotomog aparata, a pripajaju se kostima pomoću tetiva. Kontrakcija glatkih mišića ne zavisi od uticaja naše volje kao npr. kontrakcija želuca. Srčani mišić zauzima posebno mjesto među mišićima obzirom na svoju građu i funkciju, jer po građi je to poprečno prugasti, a po funkciji glatki mišić. Skeletni mišići imaju svoje pomoćne organe koji su neophodni za normalno obavljanje njihove funkcije a to su tetive, aponeuroze i fascije.
Tetiva predstavlja krajnji dio mišića kojom on polazi sa kosti ili na njoj završava. Tetiva je građena od izuzetno čvrstog i gustog vezivnog tkiva. Na mjestu spoja sa kosti, tetiva direktno prelazi u pokosnicu. Svaki mišić ima vlastitu ovojnicu koja ga odvaja od drugih mišića. Mišići se nalaze u stanju određene napetosti koja se naziva mišićni tonus. Pod uticajem raznih vanjskih i unutarnjih faktora ovaj tonus se može povećavati ili smanjivati.

Voda – važan sastojak tijela

Ljudsko tijelo sastoji se od 60% vode. Stepen zastupljenosti vode u organizmu zavisi od starosti, spola i tjelesne građe. Sa starošću taj postotak pada, a raste sa povećanom tjelesnom aktivnosti. Organizam mora biti dovoljno opskrbljen tekućinom kako bi se mogle obavljati sve metaboličke funkcije. Različite ćelije sadrže različite količine vode. Mišićne ćelije, naprimjer sastoje se od 70-75 % vode, dok masne ćelije imaju samo 10- 15 % vode. "Unutrašnje more" obavijeno je protektivnim omotačem, kožom. Svaki prostor unutar i izvan ćelije ispunjen je tjelesnim tečnostima koje se temelje na vodi. Konzumiranje raznih sokova i ostalih vidova tečnosti u krajnjoj tački svog djelovanja u našem želucu za cilj ima samo jedno, odvajanje ostalih tvari od vode, jer organizam treba vodu!

• Odrasla osoba teška 70 kilograma sadrži 5 do 5,5 litara krvi.
• Skoro 1 400 litara vode cirkulira kroz mozak svaki dan.
• Bubrezi svaki dan profiltriraju 2 000 litara.
• Organizam proizvede na dan preko 8 litara tekućine koja sudjeluje u probavi.
• Zdrava odrasla osoba izluči 2 do 2,5 litara tekućine mokrenjem, znojenjem i disanjem.
• Vodom su posebno bogati mozak, srce, pluća i muskulatura. Isti ovi organi su veoma osjetljivi na gubitak tečnosti.
• Voda nema energetske vrijednosti, ali niti jedna namirnica u našem organizmu ne može sagoriti do energije bez vode.

Voda je regulator tjelesne temperature. Znojenje štiti organizam od porasta tjelesne temperature. Kada ne bi bilo znojenja, osobi teškoj 70 kg nakon fizičke aktivnosti u trajanju od samo 30 minuta porasla bi tjelesna temperatura sa 37ºC na čak 47ºC.

Imajući na umu činjenicu da se proteini tijela počinju grušati tj. koagulirati na 42ºC, nije niti potrebno navoditi da bi bez znojenja nastupila smrt. Nadalje nedostatak tekućine uzrokuje naglo opadanje krvnog pritiska, grčenje mišića, suhoću ćelija organizma, a time nemogućnost obavljanja vitalnih funkcija.