Riječ PUBERTET potiče od latinske riječi pubertas, pubes, što znači zrelost, stidne dlake.

"Teško je reći gdje završava jedna generacija, a gdje počinje druga, ali to je tu negdje oko 10 uveče" - grafit na jednoj zgradi.

Stručnjaci, danas označavaju pubertet i adolescenciju kao prelazno razdoblje iz djetinjstva u odraslo doba. Pri tome se pod pubertetom misli, prije svega, na tjelesno sazrijevanje, a adolescenciju karakteriše psihičko sustizanje tjelesnog. Tek kada se tjelesni, psihički i društveni zahtjevi, unutar ličnosti, međusobno usklade, govori se o zrelost, odraslosti. Podjela na pubertet i adolescenciju samo je uvjetna, budući da se pomenuti procesi međusobno prožimaju, odnosno da svaku tjelesnu promjenu prati određena psihička promjena.

Različiti autori različito određuju faze sazrijevanja. Danas se, većina stručnjaka koji se bave adolescentima, slaže da se period pubarteta poklapa sa predadolescentnim dobom i da je njegova osnovna karakteristika brz tjelesni rast ("Je li ovo stvarno moje tijelo?", često je pitanje) i razvoj seksualnih spolnih osobina.

Pubertet u prosjeku počinje dvije godine ranije kod djevojčica nego kod dječaka. Glavni hormon odgovoran za pubertetske promjene kod djevojčica je estradiol, dok je to kod dječaka testosteron. Kod djevojčica dolazi do prvih menstruacija i ovulacija. Promjene na fizičkom planu su: zaobljavanje bokova, rast grudi, rast cijelog tijela, rast dlačica, promjena glasa i dr. Kod dječaka penis postaje sposoban za erekciju i ejakulaciju, a pojavljuju se i polucije. Na fizičkom planu, šire se ramena, raste cijelo tijelo, glas se mijenja, pojavljuje se maljavost i dr.

Roditelji, pored fizičkih promjena, ovu fazu prepoznaju, često i po teškoćma u komunikaciji sa, do tada "neproblematičnim", djetetom. Mišljenje vršnjaka (raje) naglo dobija na važnosti.

Pubertet i adolescencija počinju sve ranije. Iako se naizgled čini da ovi pojmovi označavaju iste pojave, istina je da između njih postoje bitne razlike.

Pubertet je dio adolescencije obilježen razvojnim procesima koji rezultiraju spolnom i reprodukcijskom zrelošću. Četiri su osnovne karakteristike puberteta: intenzivan fizički rast i razvoj, seksualna identifikacija, traganje za vlastitim identitetom, "pobuna" i oslobađanje od autoriteta roditelja. Obzirom da se pubertet vremenski poklapa sa početkom adolescentnog doba, teško ih je odvojiti.
Početak i trajanje puberteta mijenjaju se od osobe do osobe , što zavisi od brojnih faktora, ali slijed fenomena koji se događaju u pubertetu, kod svih je uglavnom isti:

• ubrzan rast i pojava sekundarnih spolnih karakteristika,
• prva menarha kod djevojčica i prve ejakulacije kod dječaka,
• puna seksualna zrelost i sposobnost za oplodnju.

Uslovna podjela adolescentnog doba:

• predadolescencija (10-12 godina, poklapa se sa početkom puberteta kod djevojčica),
• rano adolescentno doba (12-14 godina, poklapa se sa pubertetom kod dječaka),
• adolescencija u užem smislu (14-19 godina),
• kasno adolescentno doba (19-26 godina).

Nešto za razmišljanje... Za kraj poglavlja o pubertetu...

Ako te mrzi da čitaš stručnu literaturu, a goriš od želje da doznaš odgovor na pitanje "Da li sam ja u pubertetu ili koji mi je vrag?", istestiraj se!!! Ima prigodnih testova na tu temu, a mogu se napraviti i novi.

Pubertetska sexualnost

Seksualni nagon se ne pojavljuje iznenada, za vrijeme intenzivnog rasta i razvoja u pubertetu, kao što se to obično misli. Seksualni nagon je kod čovjeka prisutan od rođenja, s tim što je njegovo ispoljavanje različito u raznim uzrastima.

Seksualnost je kompleksna dimenzija i ne odnosi se samo i isključivo na seksualne kontakte već podrazumijeva i potrebu za prihvatanjem, osjećanja, odgovornost, znanja, komunikaciju, seksualni identitet, fantazije itd. Mnogo mladih zna dosta o "tehničkoj" strani seksualnog odnosa, ali ne i to kako izaći na kraj sa emocionalnom dimenzijom seksualnosti tj. kako se nositi sa vlastitim potrebama i osjećanjima, a posebno kako razumjeti ponašanje partnera.

Seksualnost, mada biološki uslovljena, se ne može posmatrati odvojeno od društva i kulture kojoj osoba pripada. Tjelesni izgled je izuzetno važan u seksualnosti oba spola, naročito u adolescentnom dobu.

Seksualne potrebe čovjeka utkane su u njegov razvoj. One igraju važnu ulogu u svim ljudskim odnosma i odnosima prema stvarima. Seksualni nagon ima svoj tipičan razvojni put, stiče široke mogućnosti zadovoljavanja u zavisnosti od uzrasta i vaspitanja. Svaki čovjek je individua za sebe, vaspitan pod jedinstvenim i neponovljivim uslovima, različitim i za dvoje blizanaca.

Mladi danas, i u našoj sredini, relativno rano stupaju u seksualne odnose, unatoč tome što su uglavnom fizički, a posebno psihički nespremni za taj čin. Zbog neznanja, stida i neprosvijećenosti rijetko koriste zaštitu i kontraceptivna sredstva, a posljedica toga su razne bolesti i neželjene trudnoće.

Brojni su načini na koji se današnji adolescenti mogu informisati o seksu i seksualnosti: roditelji, škola, knjige, filmovi, časopisi... Ipak, provedena istraživanja na ovu temu govore da je najpopularniji izvor informacija o seksu, i dalje, razgovor sa prijateljima. Ne bi to bilo ništa "strašno" da informacije kojima raspolažu vršnjaci nisu često netačne i frustrirajuće. Nažalost, kod nas je još uvijek, za razliku od zapadnih zemalja, uloga roditelja i škola, u seksualnoj edukaciji mladih, gotovo zanemariva.